StupčastiDijagram[početna
vrijednost, završna vrijednost, lista visina]: proizvodi
stupčasti dijagram nad zadanim intervalom gdje je broj stupaca određen duljinom
liste čiji su elementi visine stupaca
Primjer: StupčastiDijagram[10,
20, {1,2,3,4,5}] daje stupčasti dijagram s pet
stupaca specificiranih visina na intervalu [10,
20].
StupčastiDijagram[početna
vrijednost a, završna vrijednost b, izraz, varijabla k, od broja c, do broja d]: proizvodi stupčasti dijagram iznad zadanog intervala [a, b], a visine stupaca se izračunavaju
pomoću izraza čija varijabla k
poprima vrijednosti od c do d
Primjer: Ako su p = 0.1, q = 0.9, i n = 10 zadani brojevi, tada će
StupčastiDijagram[-0.5, n + 0.5,
BinomniKoeficijent[n, k]*p^k*q^(n-k), k, 0, n]
izraditi stupčasti dijagram na intervalu [-0.5,
n+0.5]. Visine stupaca ovise o vjerojatnosti koja se izračunava koristeći
zadani izraz.
StupčastiDijagram[početna vrijednost a, završna vrijednost b, izraz, varijabla k, od broja c, do broja d, korak širine s]: proizvodi stupčasti dijagram iznad zadanog intervala [a, b], visine stupaca se izračunavaju pomoću izraza čija varijabla k poprima vrijednosti od c do d sa korakom širine s
StupčastiDijagram[lista
neobrađenih podataka, širina stupaca]: proizvodi
stupčasti dijagram koristeći zadane neobrađene podatke, stupci su zadane širine
Primjer: StupčastiDijagram[{1,1,1,2,2,2,2,2,3,3,3,5,5,5,5},
1]
StupčastiDijagram[lista
podataka, lista frekvencija]: proizvodi stupčasti
dijagram koristeći listu podataka s odgovarajućim frekvencijama
Napomena: Lista podataka treba sadržavati brojeve koji rastu za stalni
iznos.
Primjeri: StupčastiDijagram[{10,11,12,13,14},
{5,8,12,0,1}]
StupčastiDijagram[{5, 6, 7, 8,
9}, {1, 0, 12, 43, 3}]
StupčastiDijagram[{0.3, 0.4,
0.5, 0.6}, {12, 33, 13, 4}]
StupčastiDijagram[lista
podataka, lista frekvencija, širina stupaca w]: proizvodi
stupčasti dijagram koristeći listu podataka s odgovarajućim frekvencijama, sa
stupcima širine w
Napomena: Lista podataka treba sadržavati brojeve koji rastu za
stalni iznos.
Primjeri: StupčastiDijagram[{10,11,12,13,14},
{5,8,12,0,1}, 0.5] ostavlja razmak između stupaca
StupčastiDijagram[{10,11,12,13,14},
{5,8,12,0,1}, 0] će izraditi linijski dijagram
DijagramPravokutnika[pomak
po y osi, skala na y osi, lista neobrađenih podataka]: proizvodi dijagram pravokutnika koristeći dane neobrađene podatke.
Vertikalnu poziciju u koordinatnom sustavu kontrolira varijabla pomak po y osi dok na visinu utječe
koeficijent skala na y osi
Primjer:
DijagramPravokutnika[0, 1, {2,2,3,4,5,5,6,7,7,8,8,8,9}]
DijagramPravokutnika[pomak po y osi, skala na y osi, početna vrijednost, Q1, medijan, Q3, završna vrijednost]: proizvodi dijagram pravokutnika za dane statističke podatke na intervalu [početna vrijednost, završna vrijednost]
Kovarijanca[lista1 brojeva , lista2 brojeva]: izračunava kovarijancu koristeći elemente iz obje liste
Kovarijanca[lista točaka]: izračunava kovarijancu koristeći x- i y-koordinate koristeći elemente iz obje liste
PrilagodbaLinearna[lista točaka]: izračunava (y ovisi o x) pravac regresije zadanih točaka
PrilagodbaLinearnaX[lista točaka]: izračunava (x ovisi o y) pravac regresije zadanih točaka
PrilagodbaEksponencijalna[lista točaka]: izračunava prilagođenu eksponencijalnu krivulju
PrilagodbaLogaritamska[lista točaka]: izračunava prilagođenu logaritamsku krivulju
PrilagodbaLogistička[lista
točaka]: izračunava prilagođenu logističku krivulju u obliku a/(1+b x^(-kx)).
Napomena: Prvi i posljednji podatak trebaju biti dovoljno blizu
krivulji. Lista treba sadržavati najmanje 3 točke, no preporuča se više.
PrilagodbaPolinomna[lista točaka, stupanj n polinoma]: izračunava prilagođenu polinomnu krivulju stupnja n
PrilagodbaPotencijska[lista točaka]: izračunava prilagođenu krivulju oblika a xb. Napomena: Sve korištene točke moraju pripadati prvom kvadrantu koordinatnog sustava.
RegresijaSinusna[lista
točaka]: izračunava prilagođenu krivulju oblika
a + b sin(cx+d).
Napomena: Lista treba sadržavati najmanje 4 točke, no preporuča se više.
Lista treba pokrivati bar dvije točke ekstrema. Prva dva lokalna ekstrema ne bi
trebala biti previše različita od apsolutnih ekstrema krivulje.
Histogram[lista
granica razreda, lista visina]: proizvodi histogram
s pravokutnicima zadane visine. Granice razreda određuju širinu i poziciju
svakog pravokutnika histograma.
Primjer: Histogram[{0,
1, 2, 3, 4, 5}, {2, 6, 8, 3, 1}] izradit će histogram s 5
pravokutnika zadane visine. Prvi je pravokutnik pozicioniran nad intervalom [0, 1], drugi nad intervalom [1, 2], i tako dalje.
Histogram[lista
granica razreda, lista neobrađenih podataka]: proizvodi
histogram koristeći neobrađene podatke. Granice razreda određuju širinu i
poziciju svakog pravokutnika histograma i koriste se za određivanje koliko
elemenata pripada svakom razredu.
Primjer: Histogram[{1,
2, 3, 4},{1.0, 1.1, 1.1, 1.2, 1.7, 2.2, 2.5, 4.0}]
izraditi će histogram s 3 pravokutnika, visine
5 (prvi pravokutnik), 2 (drugi pravokutnik), i1 (treći pravokutnik).
InverznaNormalnaRazdioba[aritmetička
sredina, standardna devijacija, vjerojatnost]: izračunava
vrijednost funkcije Φ(x)-1 * (standardna devijacija) + (aritmetička sredina) gdje je Φ(x)-1 inverzna funkcija funkcije
gustoće vjerojatnosti Φ(x) za N(0,1)
Napomena: Daje x-koordinatu za
zadanu vjerojatnost (površina lijevo ispod
krivulje normalne razdiobe).
AritmetičkaSredina[lista brojeva]: izračunava aritmetičku sredinu zadanih brojeva
AritmetičkaSredinaX[lista točaka]: izračunava aritmetičku sredinu x-koordinata zadanih točaka
AritmetičkaSredinaY[lista točaka]: izračunava aritmetičku sredinu y-koordinata zadanih točaka
Medijan[lista brojeva]: određuje medijan zadanih brojeva
Mod[lista
brojeva]: određuje mod(ove) zadanih brojeva.
Primjeri:
Mod[{1,2,3,4}]
daje praznu listu {}
Mod[{1,1,1,2,3,4}]
daje listu {1}
Mod[{1,1,2,2,3,3,4}] daje listu {1, 2, 3}
NormalnaRazdioba[aritmetička
sredina, standardna devijacija, vrijednost varijable]: izračunava funkciju Φ((x – aritmetička sredina) / standardna devijacija) gdje je Φ (x) funkcija gustoće vjerojatnosti za N(0,1).
Napomena: Daje vjerojatnost za zadanu x-koordinatu tj. površinu ispod krivulje normalne razdiobe lijevo
od zadane x-koordinate).
KoeficijentKorelacije[lista x-koordinata, lista y-koordinata]: izračunava produkt moment koeficijent korelacije (Pearsonov koeficijent korelacije) koristeći dane x- i y-koordinate.
KoeficijentKorelacije[lista točaka]: izračunava produkt moment koeficijent korelacije (Pearsonov koeficijent korelacije) koristeći koordinate zadanih točaka.
Q1[lista brojeva]: određuje donji kvartil zadanih brojeva
Q3[lista brojeva]: određuje gornji kvartil zadanih brojeva
SD[lista brojeva]: izračunava standardnu devijaciju brojeva u listi
SigmaXX[lista brojeva]: izračunava zbroj kvadrata zadanih brojeva
Primjer: Kako biste izračunali varijancu liste možete koristiti izraz SigmaXX[lista]/Duljina[lista]-AritmetičkaSredina[lista]^2.
SigmaXX[lista točaka]: izračunava zbroj kvadrata x-koordinata zadanih točaka
SigmaXY[lista x-koordinata, lista y-koordinata]: izračunava zbroj umnožaka x- i y-koordinata
SigmaXY[lista
točaka]: izračunava zbroj umnožaka x- i y-koordinata
danih točaka.
Primjer: Kako biste izračunali varijancu liste točaka možete koristiti
izraz SigmaXY[lista]/Duljina[lista]
- AritmetičkaSredinaX[lista] * AritmetičkaSredina[lista]Y.
SigmaYY[lista točaka]: izračunava zbroj kvadrata y-koordinata zadanih točaka
Sxx[lista brojeva]: izračunava Σ(x2) - Σ(x) * Σ(x)/n
Sxx[lista točaka]: izračunava Σ(x2) - Σ(x) * Σ(x)/n koristeći apscise danih točaka
Sxy[lista brojeva, lista brojeva]: izračunava Σ(xy) - Σ(x) * Σ(y)/n
Sxy[lista točaka]: izračunava Σ(xy) - Σ(x) × Σ(y)/n.
Syy[lista točaka]: izračunava Σ(y2) - Σ(y) * Σ(y)/n koristeći ordinate danih točaka.
Napomena: Ove veličine su pojednostavljeni
oblici varijanci i kovarijanci od X i
Y koje su dane sa Sxx = N var(X), Syy = N var(Y), i Sxy = N
kov(X,Y)
Primjer: Možete napraviti koeficijent korelacije za listu točaka
koristeći izraz Sxy[lista]
/ sqrt(Sxx[lista] Syy[lista]).
Varijanca[ista brojeva]: izračunava varijancu zadanih brojeva