TrakastiDijagram[početna
vrednost, krajnja vrednost, lista visina]: Kreira trakasti dijagram nad zadatim intervalom
gde je broj traka određen dužinom liste, a visine traka vrednostima elemenata
liste
Primer: TrakastiDijagram[10, 20, {1,2,3,4,5} ] proizvodi trakasti dijagram sa pet traka
zadatih visina u intervalu [10, 20].
TrakastiDijagram
[početna vrednost a, krajnja vrednost b, izraz, promenljiva k, od broja c, do
broja d]: Kreira
trakasti dijagram nad zadatim intervalom [a,
b], koji računa visine traka pomoću izraza čija promenljiva k uzima vrednosti od broja c do broja d
Example: Ako je p = 0.1, q = 0.9, i n = 10, tada
TrakastiDijagram [ -0.5, n + 0.5, BinomniKoeficijent[n,k]*p^k*q^(n-k),
k, 0, n ] daje
trakasti dijagram u intervalu [-0.5,
n+0.5]. Visine traka zavise od verovatnoća izračunatih datim izrazom.
TrakastiDijagram[početna
vrednost a, krajnja vrednost b, izraz, promenljiva k, od broja c, do broja d, korak
širine s]: Kreira
trakasti dijagram nad zadatim intervalom [a,
b], koji računa visine traka pomoću izraza čija promenljiva k uzima vrednosti od broja c do broja d sa korakom širine s
TrakastiDijagram[lista
neobrađenih podataka, širina traka]: Kreira trakasti dijagram koristeći neobrađene
podtke čije trake imaju datu širinu
Primer: TrakastiDijagram[{1,1,1,2,2,2,2,2,3,3,3,5,5,5,5},
1]
TrakastiDijagram[lista
podataka, lista frekvencija]: Kreira trakasti dijagram koristeći listu podataka sa odgovarajućim
frekvencijama
Napomena: Lista podataka mora biti lista u kojoj se brojevi povećavaju
za konstantnu veličinu.
Primeri:
TrakastiDijagram[{10,11,12,13,14}, {5,8,12,0,1}]
TrakastiDijagram[{5, 6, 7, 8, 9}, {1, 0, 12, 43, 3}]
TrakastiDijagram[{0.3, 0.4, 0.5, 0.6}, {12, 33, 13, 4}]
TrakastiDijagram[lista
podataka, lista frekvencija, širina traka w]: Trakasti dijagram koristeći listu podataka i
odgovarajuće frekvencije, sa trakama širine w
Napomena: Lista podataka mora biti lista u kojoj se brojevi
povećavaju za konstantnu veličinu
Primeri:
TrakastiDijagram[{10,11,12,13,14}, {5,8,12,0,1}, 0.5] ostavlja razmake između traka
TrakastiDijagram [{10,11,12,13,14}, {5,8,12,0,1}, 0] proizvodi linijski dijagram
DijagramPravougaonika[pomeranje
po y osi, skaliranje po y osi, lista neobrađenih podataka]: Kreiora dijagram pravougaonika na osnovu
neobrađenih podataka, čija vertikalna pozicija u koordinatnom sistemu je
određena promenljivom pomeranje po y osi
i na čiju veličinu utiče faktor skaliranje
po y osi
Primer:
DijagramPravougaonika[0, 1, {2,2,3,4,5,5,6,7,7,8,8,8,9}]
DijagramPravougaonika[pomeranje
po y osi, skaliranje po y osi, početna vrednost, Q1, medijana, Q3, završna
vrednost]: Kreira
dijagram pravougaonika za date statističke podatke u intervalu [početna vrednost, završna vrednost]
KoeficijentKorelacije[lista
x koordinata, lista y koordinata]: Izračunava proizvod-moment koeficijenata korelacije koristeći date x i y
koordinate.
KoeficijentKorelacije[lista
tačaka]: Izračunava
proizvod-moment koeficijenata korelacije koristeći koordinate datih tačaka.
Kovarijansa[prva
lista brojeva, druga lista brojeva]: Izračunava kovarijansu koristeći elemente iz obe
liste
Kovarijansa[lista
tačaka]: Izračunava
kovarijansu koristeći x i y koordinate tačaka
FitLinearni[lista tačaka]: Izračunava regresionu liniju (pravu) za
zadate tačke (x, y)
FitLinearniX[lista tačaka]: Izračunava regresionu liniju (pravu) x na y
za zadate tačke
FitExp[lista tačaka]: Računa eksponencijalnu regresionu krivu
FitLog[lista tačaka]: Računa logaritamsku regresionu krivu
FitLogistički[lista
tačaka]: Računa
regresionu krivu u obliku
a/(1+b x^(-kx)).
Napomena: Prva i poslednja tačka bi trebalo da budu blizu krive. Lista
treba da ima barem 3 elementa, a poželjno je i više.
FitPolinomni[lista
tačaka, stepen polinoma n]: Računa polinomnu regresionu stepena n
FitStepeni[lista
tačaka]: Računa
regresionu krivu u obliku a xb.
Napomena: Sve korišćene tačke moraju da budu u prvom kvadrantu
koordinatnog sistema.
FitSin[lista
tačaka]: Računa
regresionu krivu u obliku a + b sin(cx+d).
Napomena: Lista treba da ima barem 6 tačaka, a poželjno je i više. Lista
treba da pokrije barem dve ekstremne tačke. Prve dve ekstremne tačke ne bi
trebalo da budu previše različite od apsolutnih ekstremuma krive.
Histogram[lista
granica klasa, lista visina]: Kreira histogram sa stupcima zadatih visina. Granice klasa određuju
širinu i poziciju svakog stupca u histogramu.
Primer: Histogram[{0, 1,
2, 3, 4, 5}, {2, 6, 8, 3, 1}] kreira histogram sa 5 stubaca zadatih visina. Prvi stubac se nalazi na
intervalu [0, 1], drugi je na intervalu [1, 2], i tako dalje.
Histogram[lista
granica klasa, lista neobrađenih podataka]: Kreira histogram od neobrađenih podataka.
Granice klasa određuju širinu i poziciju svakog stupca u histogramu i određuju
koliko podataka pripada svakoj klasi.
Primer: Histogram[{1, 2,
3, 4},{1.0, 1.1, 1.1, 1.2, 1.7, 2.2, 2.5, 4.0}] kreira histogram sa 3 stupca, sa visinama 5 (prvi
stubac), 2 (drugi stubac), i 1 (treći stubac).
InverznaNormalnaRaspodela[sredina,
standardna devijacija, verovatnoća]: Izračunava funkciju Φ-1 (verovatnoća) * (standardna devijacija) + (sredina) gde je Φ-1 inverzna
funkcija funkcije gustine verovatnoće Φ za N(0,1)
Napomena: Vraća x koordinatu
sa datom verovatnoćom nalevo ispod krive normalne raspodele.
AritmetičkaSredina[lista brojeva]: Izračunava aritmetičku sredinu liste
elemenata
AritmetičkaSredinaX[lista
tačaka]: Izračunava
aritmetičku sredinu x koordinata
tačaka iz liste
AritmetičkaSredinaY[lista
tačaka]: Izračunava
aritmetičku sredinu y koordinata
tačaka iz liste
Medijana[lista brojeva]: Određuje medijanu liste elemenata
Modus[lista
brojeva]: Određuje
modus(e) liste elemenata
Primeri:
Modus[{1,2,3,4}] vraća praznu listu {}
Modus[{1,1,1,2,3,4}] vraća listu {1}
Modus[{1,1,2,2,3,3,4}] vraća listu {1, 2, 3}
NormalnaRaspodela[sredina,
standardna devjiacija, vrednost promenljive]: Izračunava funkciju Φ((x
– sredina) / standardna devijacija) gde je Φ
(x) funkcija gustine
verovatnoće za N(0,1) .
Napomena: Vraća verovatnoću za datu vrednost x koordinate (ili površinu pod krivom normalne raspodele nalevo od
date x koordinate).
Q1[lista brojeva]: Izračunava the lower quartile elemenata
liste
Q3[lista brojeva]: Izračunava the upper quartile elemenata
liste
SD[lista
brojeva]: Izračunava
standardnu devijaciju za brojeve iz liste
SigmaXX[lista
brojeva]: Izračunava
sumu kvadrata datih brojeva
Primer: Da bismo dobili varijansu liste možemo da koristimo SigmaXX[lista]/Dužina[lista] - AritmetičkaSredina[lista]^2.
SigmaXX[lista
tačaka]: Izračunava
sumu kvadrata x koordinata datih
tačaka
SigmaXY[lista
x koordinata, lista y koordinata]: Izračunava sumu proizvoda x i y koordinata
SigmaXY[lista
tačaka]: Izračunava
sumu proizvoda x i y koordinata.
Primer: Možete da dobijete kovarijansu liste tačaka pomoću SigmaXY[lista]/Dužina[lista] - AritmetičkaSredinaX[lista]
* AritmetičkaSredinaY[lista].
SigmaYY[lista
tačaka]: Izračunava
sumu kvadrata y koordinata datih
tačaka
Sxx[lista
brojeva]: Izračunava
statistiku
Σ(x2) - Σ(x)* Σ(x)/n
Sxx[lista tačaka]: Izračunava statistiku Σ(x2) - Σ(x)* Σ(x)/n koristeći x koordinate datih tačaka.
Sxy[lista
brojeva, lista brojeva]: Izračunava statistiku
Σ(xy) - Σ(x)* Σ(y)/n
Sxy[lista tačaka]: Izračunava statistiku Σ(xy) - Σ(x)* Σ(y)/n.
Syy[lista tačaka]: Izračunava statistiku Σ(y2) - Σ(y)* Σ(y)/n koristeći y koordinate datih tačaka.
Napomena: Ove veličine su jednostavno
nenormalizovane forme varijansi i kovarijansi X i Y date sa Sxx = N var(X), Syy = N var(Y), i Sxy = N
cov(X,Y)
Primer: Možete da izračunate koeficijent korelacije za listu tačaka
pomoću Sxy[lista] / sqrt(Sxx[lista] Syy[lista]).
Varijansa[lista brojeva]: Izračunava varijansu elemenata iz liste